Prirodno nasleđe

Prirodno nasleđe Vojvodine je bogato i raznoliko. Odlikuje se izraženom ekosistemskom, specijskom i genetskom raznolikošću.

Na prostoru Vojvodine nalaze se prirodne i predeone celine jedinstvene u ovom delu Evrope, kao što su Deliblatska peščara, Fruška gora, Vršačke planine, velike ravničarske reke i njihove prostrane plavne zone.

Zaštićena područja predstavljaju prostore koji imaju izraženu geološku, biološku, eko-sistemsku ili predeonu raznovrsnost i zbog toga se aktom o zaštiti proglašavaju zaštićenim područja od opšteg interesa ili su zaštićena po Zakonu o zaštiti prirode. U Vojvodini se pod zaštitom nalazi 135 zaštićena prirodna dobra, odnosno 6,56% ukupne površine. Postoji trinaest kategorija zaštite u koje su razvrstana prirodna dobra u Vojvodini, a to su nacionalni park, specijalni rezervati prirode, predeli izuzetnih odlika, parkovi prirode, zaštićena staništa, spomenici prirode, strogi rezervati prirode, naučnoistraživački rezervati, regionalni parkovi prirode, park šume, memorijalni prirodni spomenici, spomenici vrtne arhitekture i prirodni spomenici.

Na teritoriji AP Vojvodine postoji samo jedan Nacionalni park – Fruška gora, koji je osnovan 1960. godine i prostire se na površini od 26.672 ha. Devedeset odsto površine parka prekriveno je šumom. Na njoj se nalaze brojni lokaliteti od neolita, preko rimskog doba do srednjeg veka. Na području Fruške gore izgrađeno je 17 manastira u periodu od XV do XVIII veka.

Međunarodni koordinacioni savet UNESCO programa „Čovek i biosfera“ je 14.06.2017. godine na zasedanju u Parizu doneo odluku da rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ bude upisan u Svetsku listu rezervata biosfere. Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ se nalazi na severozapadu Vojvodine, deo je „Evropskog Amazona“ i predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko – močvarnih celina na čitavom toku Dunava. Dobijanjem statusa rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ napravljen je korak ka uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“, prvog zaštićenog prirodnog područja u svetu koje obuhvata pet zemalja – Srbiju, Hrvatsku, Mađarsku, Sloveniju i Austriju.

Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ je drugi rezervat biosfere u Srbiji i prostire se na površini od 176.635 ha i obuhvata područja opština Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka, a u okviru rezervata se nalaze četiri zaštićena područja, uključujući Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“.

Pored prirodnih dobara zaštićenih u nacionalnim okvirima, osam zaštićenih prirodnih dobara u Vojvodini je proglašeno Ramsarskim područjem. Na listi međunarodno značajnih vodenih područja prema Ramsarskoj konvenciji nalaze se: Carska bara, Obedska bara, Ludaško jezero, Slano Kopovo, Gornje podunavlje, Koviljsko petrovaradinski rit, Zasavica i Labudovo okno.

Vojvodina je bogata mineralnim, termalnim i termomineralnim vodama, mada se sve do sedamdesetih godina XX veka smatralo da u toj oblasti nema turistički potencijal. Ovaj stav je od tog vremena promenjen, ali je iskorišćenost termomineralnih izvora neujednačena i varira od primitivnog do savremenog. Banje koje imaju razvijenu ponudu su Banja Kanjiža, Banja Junaković, Banja Palići Banja Vrdnik, a nešto slabije razvijene banje su Rusanda i Slankamen.

Kanal Dunav-Tisa-Dunav. Hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav (Hs DTD) povezuje tokove reka Dunav i Tisa kroz Vojvodinu i predstavlja jedinstveni hidrotehnički sistem, čije su osnovne namene: odvodnjavanje, navodnjavanje, snabdevanje vodom, prihvatanje upotrebljenih voda, plovidba, prihvatanje vode sa teritorije susednih zemalja, šumarstvo, ribolov, turizam i rekreacija.

Prema podacima JVP Vode Vojvodine, dužina plovnih kanala Hs DTD iznosi 600,6 km i to: u Bačkoj 355,5 km, a u Banatu 245,1 km. Izgrađeno je 24 regulacionih ustava, uključujući i branu na Tisi kod Novog Bečeja, 5 sigurnosnih ustava, 16 brodskih prevodnica, 6 velikih crpnih stanica, 86 novih mostova (64 drumska, 21 železnički i 1 pešački).

Kanali predstavljaju izuzetan potencijal ove geografske regije. Aktivnosti koje je potrebno sprovesti kako bi se stvorili uslovi za razvoj turizma na kanalima podrazumevaju ulaganje u infrastrukturu, čišćenje i ozelenjavanje obala, uređenje šetališta i biciklističkih staza na nasipima, postavljanje turističke signalizacije, izgradnju privezišta za manje brodove, pešačkih mostova i rekonstrukciju prevodnica na onim lokacijama gde je to potrebno. Takođe, posebnu pažnju treba usmeriti na edukaciju lokalnog stanovništva i podizanju svesti o mogućnostima koje pruža turizam na kanalima.

Opšte uzev, prirodno nasleđe je veoma važan turistički resurs Vojvodine.

Podeli sa prijateljima:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
WhatsApp
Email

Ostavi komentar

Možda će vas zanimati i:

O nama

Možda Vam se učini na trenutak da smo ko zna koji po redu koji obrađuju istu temu, ali uverićemo Vas da to nije tako.
Naš dugoročni cilj je da objedinimo sve mogućnosti koje imate kad krenete na put po Vojvodini.

Pratite nas na Fejsbuku

Pratite nas na Instagramu

[instagram-feed cols=2]