Ovde se nalazi Srpska pravoslavna crkva u Srbobranu.
Istorija
Svoj današnji naziv, Srbobran je dobio po šancu-utvrđenju simbolično nazvanom „Srbobran“, izgrađenom za odbranu u borbama koje su vođene u Srbobranu 1848. i 1849. godine, za autonomiju i nacionalna prava Srba u bivšoj Austrougarskoj (Bitka kod Sentomaša).
Srbobranska velika Bogojavljenska pravoslavna crkva ponovo je osvećena aprila 1939. godine. Ta monumentalna građevina sa visokim zvonicima podignuta je između 1802-1807. godine. Međutim stradala je tokom mađarske revolucije 1848-1849. godine toliko (od rušenja i paljenja), da su ostali samo zidovi, u kojima su ostala topovska đula. Crkva je privremeno obnovljena 1852. godine, a ukrašena tek 1864-1866. godine kada je ikonostas oslikao ikonopisac Novak Radonić. Hram je loše prošao i tokom Prvog svetskog rata, kada su mu skinuta sva zvona od strane austrougarske vojske, a takođe oronuo zbog neodržavanja. Posle rata je usledila obnova koju su izveli angažovani stručnjaci, vredna 375.000 dinara. Čin osvećanja je obavio episkop bački Irinej Ćirić uz sasluženje srbobranskog prote Gojka Kaćanskog.
Demografija
U naselju Srbobran živi 10253 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,2 godina (37,5 kod muškaraca i 40,7 kod žena). U naselju ima 4713 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,78.
U ovom naselju stanovništvo je etnički raznoliko (nehomogeno), sa srpskom većinom.Srbobran je gradsko naselje u opštini Srbobran u Južnobačkom okrugu (AP Vojvodina). Prema popisu iz 2011. bilo je 12009 stanovnika.