Apatin je gradsko naselje u opštini Apatin, u Zapadnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 17411 stanovnika.

Istorija


U severozapadnom delu prostranih bačkih ravnica, na levoj obali Dunava, smestio se Apatin, jedan od najlepših gradova Vojvodine.

Izuzetno povoljan geografski položaj, blizina reke i prirodna bogatstva ovog kraja (plodno zemljište, šume pored reke, obilje ribe po ritovima i rukavcima i divljač u šumama) oduvek su privlačili ljude da se ovde naseljavaju, pa se tako još u praistoriji smenjuju kulture Sarmata, Kelta, Gota i drugih naroda.

U I veku, za vreme rimskih osvajanja, naselje je pretvoreno u vojni šanac sa utvrđenjima i imalo je značajnu ulogu u odbrani provincije Panonije. U VI veku dolaze Sloveni, a 896. godine Mađari i na ovom prostoru osnivaju svoju državu u kojoj su ipak Sloveni činili većinu stanovništva.

Apatin se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1011. godine, a ime je dobio po opatiji Kaločke biskupije.

U XIV i XV veku na ovim prostorima su feudalna imanja, čiji su gospodari podigli dvorce oko kojih se naseljavaju ribari, lovci, lađari i vodeničari. Apatin se 1417. godine spominje kao posed Stefana Lazarevića. Pod tursku vlast pao je 1541. godine i bio pod njom punih 140 godina.

Deo izbeglica iz velike seobe pod Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine naseljava se u Apatinu, Somboru i Prigrevici. 1748. godine u Apatin dolaze nemački kolonisti, a srpska naselja su silom raseljena, uglavnom u Stapar. Kolonisti su došli iz raznih krajeva. Sabirni centar je bio u Ulmu, a odatle su prevoženi Dunavom do Apatina, koji je postao glavna baza nemačke ekspanzije u Vojvodini, dobijajući pritom i posebnu podršku u razvoju. Nedaleko od pristaništa podignuta je crkva i izgrađen centar sa trgom. Podižu se javne zgrade, škole, ribarske stanice, zanatske radionice i stambene zgrade. Dvorska komora ubrzano podiže i privredne objekte: 1756. pivaru i pecaru, a 1764. jednu od najvećih tekstilnih radionica u Bačkoj. 1760. godine Apatin je proglašen za grad i stalno trgovište sa posebnim statusom.

Krajem XVIII veka katastrofalna poplava prodrla je u stari centar, uništila ga sa svim objektima, te sa sobom odnela i pola naselja. Novi centar formiran je severoistočno od Pivare, čime je utemeljeno uobličavanje grada koje se u velikoj meri sačuvalo i do danas. Tokom XVIII i prve polovine XIX veka Apatin je doživeo snažan ekonomski uspon, pre svega zahvaljujući zanatstvu, trgovini i brodogradnji.[1] Već 1869. godine osnovane su banke i štedionica, čime su otvorena vrata i ubrzanom industrijskom razvoju. Godine 1876. započeto sa zvaničnim merenjem vodostaja na reci Dunav. Veliki broj ciglana (36) proizvodio je ciglu i crep, a njima su građeni i pokriveni mnogi objekti u Beču i većina u Pešti. 1912. godine Apatin je povezan železničkom prugom sa Somborom i Sontom. 1920. godine osnovano je brodogradilište, koje je u novije vreme modernizovano i opremljeno specijalnim liftom za brzo izvlačenje brodova na dok.

Posle kapitulacije Jugoslavije 1941. godine Apatin je ušao u sastav Hortijeve Mađarske. Za vreme Batinske bitke front se protezao sve do Apatina i Bogojeva, a sam grad je postao prava ratna baza. Partizanske jedinice oslobodile su Apatin 24. oktobra 1944. godine.

Prema planu kolonizacije, novembra 1945. godine, u Apatin su stigle prve boračke porodice iz Like i nacionalni sastav grada je promenjen. Do 1953. godine ukupno je naseljeno 1.061 porodica sa 6.258 članova.

Demografija


U naselju Apatin živi 15639 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,2 godina (38,6 kod muškaraca i 41,7 kod žena). U naselju ima 6730 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,84.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Privreda


U opštini Apatin izvoz je u prvih deset meseci protekle godine bio veći od uvoza i to sa indeksom od 107,12%. Konkretnije, apatinska opština izvezla je robe u vrednosti od 11.863.867 $, dok je za isti period uvezeno robe u vrednosti od 11.074.962 $. U Apatinu se nalazi najveća srpska pivara, Apatinska pivara, sagrađena 1756. godine.

Turizam


Apatin je popularna turistička destinacija sa zanimljivim i u svetskim razmerama bogatim turističkim potencijalom zbog blizine šuma i Dunava. Svake godine, početkom jula, održavaju se „Apatinske ribarske večeri“. Obično traju sedam dana i održavaju se već 47 godina, a na kojima su najatraktivnija nadmetanja u takmičenju sportskih ribolovaca za Zlatnu ribicu i za Zlatni kotlić, koji tradicionalno osvaja najbolji kuvar ribljeg ili fiš paprikaša.

Krajem jula 2009. godine, otvorena je Međunarodna marina u Apatinu, koja spada u red najsavremenijih marina na Dunavu. Prostire na 1,4 hektara površine, kapacitet joj je oko 400 plovila, od toga 120 jahti. Na svakom pontonskom vezu obezbeđeni su za svako, u lučki prostor prispelo plovilo priključci: za struju, vodu i gorivo. U sklopu Marine izgrađena je moderna benzinska pumpa sa prvim pokretnim objektom u Srbiji za transfer i tankovanje plovila gorivom — direktno na vodi. Apatinska Marina jedina je na celom toku Dunava sa pontonima od lakog plivajućeg betona, izrađenih po švedskoj tehnologiji. Marinu, kao zaštitni znak krasi bronzana skulptura Boginje Nike sa Andejevim krstom u jednoj ruci i stilizovanim krilom umesto druge ruke.

U kompleksu Marine nalazi se i velelepno zdanje Doma sportskih ribolovaca. Marina na svojoj obali raspolaže i sa zgradom u kojoj se nalazi 10 apartmana, 100 kabina i veliki broj kupatila, kao i drugih marketinških sadržaja za potrebe i smeštaj njenih nautičkih gostiju i korisnika. Marina je 2010. godine bila i ciljno odabrana luka, odnosno adresa za preko 130 učesnika 55-te TID-ove kajakaške regate, najveće rečne regate na svetu.

Podeli sa prijateljima:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
WhatsApp
Email

Ostavi komentar

Možda će vas zanimati i:

O nama

Možda Vam se učini na trenutak da smo ko zna koji po redu koji obrađuju istu temu, ali uverićemo Vas da to nije tako.
Naš dugoročni cilj je da objedinimo sve mogućnosti koje imate kad krenete na put po Vojvodini.

Pratite nas na Fejsbuku

Pratite nas na Instagramu

[instagram-feed cols=2]