Priroda Fruške gore – Gljive

Gljive, kao jedno od tri „viša“ carstva, pored flore i faune, sačinjavaju tzv. fungiju, grupu razlagača, mineralizatora organske materije, izuzetno značajnu u procesima kruženja materije i energije u prirodi.

Na Fruškoj gori gljive žive na pašnjacima, u ritovima, plavnim livadama i šumama, odnosno svuda gde se zemljišta ne obrađuju. Do sada je registrovano preko 1400 vrsta. Pored visokospecijalizovanih gljiva, poznatijih po nazivu pečurke, koje proizvode plodonosna tela, postoje i prostiji oblici koje poznajemo pod nazivima plesni, buđi, pepelnice, plamenjače, vodene gljive itd.

Poznatije jestive pečurke koje mogu da se nađu na Fruškoj gori su:

– sunčanica (Macrolepiota procera)

– paprena mlečnica (Lactarius piperatus)

– lisičarka (Cantharellus cibarius)

– đurđevača (Calocybe gambosa)

– biserka (Amanita rubescens)

– velika đubretarka (Coprinus comatus)

– poljska rudnjača (Agaricus campestris)

– šumska rudnjača (Agaricus silvaticus)

– jablanovača (Agrocybe aegerita)

– modrikača (Lepista nuda)

– pravi vrganj (Boletus edulis)

– smrčak (Morchella esculenta)

– mrka trubača (Craterellus cornucopioides)

– kripavac (Polyporus squamosus) kao i mnoge druge.

Gljivama bukovači (Pleurotus ostreatus) i zimskoj velurki (Flamulina velutipes) pripisuju se, pored hranljivosti, i lekovita svojstva.

Smrtonosno otrovne gljive čije je prisustvo zabeleženo na Fruškoj gori su zelena pupavka (Amanita phalloides), najotrovnija naša pečurka, i panterovka (Amanita pantherina). Takođe otrovne, ali retko sa smrtonosnim ishodom, su žuta pupavka (Amanita citrina), muhara (Amanita muscaria), ludara (Boletus satanas) i bljuvara (Russula emetica).

Izvan gore navedenih grupa, interesantne gljive koje se susreću na Fruškoj gori su: trud (Fomes fomentarius), babino uvo (Sarcoscypha coccinea), ptičje gnezdo (Cyathus striatus), đavolji prsti (Xylaria polymorpha), stršak (Phallus impudicus) i druge.

Lepotom svojih oblika ističu se sluzave gljive od kojih se na Fruškoj gori susreću na trulim drvenim ostacima i u šumskoj stelji: Lycogala epidendron, Fuligo septica, Stemonitis ferruginea, Arcyria denudata, Tubifera ferruginosa, Trichia scabra i druge.

Podeli sa prijateljima

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email

Ostavi komentar

Pretplati se na naš newsletter

Obećavamo da te nećemo smarati sa SPAM porukama. 🙂

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.